Ministarstvo odbrane Republike Srbije
 

Odbrana Beograda



Odbrana Beograda
1914–1915.
 
Glavni grad Kraljevine Srbije nalazio se uz samu granicu sa Habzburškom monarhijom. Zaraćene strane delile su samo reke Sava i Dunav. Zbog tako nepovoljnog geostrateškog položaja Beograda Vrhovna komanda u ratnom planu protiv Austrougarske nije predvidela odbranu prestonice.

Beograd je bombardovan već prvog dana rata, 28. jula 1914. godine. Od Terazija do Slavije skoro sve kuće bile su pogođene. Gađan je Beogradski univerzitet, Dvor, hotel „Moskva”, Narodni muzej... Beogradski carinici, žandarmi, komite i trećepozivci uspeli su odbiju pokušaj Austrougara da se iskrcaju na savskom pristaništu.

Posle Cerske bitke doneta je odluka o formiranju posebne vojne formacije od trupa I, II i III poziva, pod nazivom Odbrana Beograda, za čijeg je komandanta postavljen general Mihailo Živković. Trupe Odbrane Beograda uspešno su odbijale slabije napade neprijatelja u jesen 1914. godine i čak su u dva navrata zauzele Zemun. U vreme defanzivne faze Kolubarske bitke austrougarske snage su prvi put privremeno zauzele grad 2. decembra 1914, ali su ga srpske trupe povratile 13 dana kasnije.

Najintenzivnije borbe oko prestonice viđene su oktobra 1915. godine, za vreme zajedničke austrougarsko-nemačko-bugarske ofanzive na Srbiju. Jedan od glavnih ciljeva pohoda bilo je i osvajanje Beograda. Za napad na grad koncentrisani su VIII austrougarski i XXII nemački rezervni korpus. Ove snage imale su podršku austrougarske dunavske flotile, nekoliko vazduhoplovnih eskadrila i oko 300 artiljerijskih oruđa, među kojima i deset merzera od 305 mm i tri merzera od 420 mm, poznatih kao „debela berta”. Trupe Odbrane Beograda bile su četiri puta slabije od protivnika i raspolagale su sa 16.000 boraca i 77 artiljerijskih oruđa.

Napad je počeo 5. oktobra razornom artiljerijskom pripremom, koja je trajala dva dana. Neprijateljska pešadija krenula je u napad 7. oktobra ujutro. Nemci si nastupali preko Save, kod Ade Ciganlije, a Austrougari preko Dunava, kod Kule Nebojša i dunavskog keja.

Srpska vojska je 7. i 8. oktobra nastojala jurišima da izbaci neprijatelja sa beogradskog priobalja. Pred jedan od tih juriša komandant 2. bataljona 10. kadrovskog puka major Dragutin Gavrilović održao je svoj čuveni govor u kom je pozvao branioce da se do poslednjeg žrtvuju za čast prestonice. Trupe Odbrane Beograda povukle su se iz prestonice noću 10/11. oktobra na liniju Erino brdo – Torlak – Petlovo brdo, a tri dana kasnije na avalske položaje.

Beograd je i u nemačko-austrijskom napadu oktobra 1915. godine dosta porušen. Ostao je pod neprijateljskom vlašću sve do 1. novembra 1918. godine.

Nemački feldmaršal August fon Makenzen, koji je komandovao operacijom napada na Srbiju, podigao je spomenik herojskim srpskim vojnicima koji su poginuli u odbrani Beograda. Na spomeniku je na srpskom i nemačkom napisano: „Ovde počivaju srpski junaci”.
 
Potpukovnik dr Dalibor Denda, naučni sardnik
Institut za strategijska istraživanja, Beograd
 
photoFOTOGALERIJA